Valuta:
Jezici:
Hrvatski English Deutsch 
Košarica:

now in your cart 0 proizvoda
Proizvođač:
Pingpong.hr
Ping pong
Dobrodošli u naš web-shop profesionalne i hobby stolnoteniske opreme najpoznatijih europskih i azijskih proizvođača.

Nudimo Vam i dalje veliki izbor opreme za stolni tenis te Vas pozivamo da slobodno potražite artikl koji Vas zanima te nas kontaktirate putem E-maila ili online narudžbe.
Kategorije
Promocija
Knjiga "Tehnika s Vladimirom Samsonovom"
Knjiga "Tehnika s Vladimirom Samsonovom"
90.00Kn85.00Kn
Članci prema autoru
Darko
Članci
Novi članci
Svi članci
Buduænost Europe upitna - R. Hud
Loptice - R. Hudetz (1)
Najdra¾a vje¾ba W. Schlagera (1)
O reketima - R. Hudetz (1)
Osnove izvoðenja servisa (1)
Plastiène loptice - R. Hudetz (1)
Prièa o topspinu - R. Hudetz (1)
Loptice - R. Hudetz

Loptice za stolni tenis - od davnine do danas Povijest Celuloidna loptica za stolni tenis kakvu danas poznajemo pojavila se u kasnim devedesetim godinama devetnaestog stoljeæa u SAD-u. To je zaèuðujuæi podatak kada se uzme u obzir da stolni tenis u SAD-u nema neku tradiciju. No bilo kako bilo veæina povjesnièara stolnog tenisa sla¾e se s prièom da je Englez James Gibb 1891 upravo iz SAD-a donio prve celuloidne loptice u Englesku. Do tog vremena igralo se uglavnom lopticama od pluta promjera do 5 cm ali i lopticama od pune gume. Loptice od pluta bile su obièno presvuèene tekstilom i imale su slabi odskok, loptice od gume nasuprot tome bile su tvrde, te¹ke i imale veliki odskok. Upravo su takve loptice onemoguæavale br¾i razvoj stolnog tenisa, tek je pojava celuloidnih loptica u Engleskoj dovela do naglog porasta popularnosti stolnog tenisa. U Engleskoj se u Essexu brzo nakon pojave celuloidnih loptica poèelo s njihovom proizvodnjom pa je prema nekim podacima veæ 1902 u tvornicama proizvedeno preko 2 milijuna loptica. Naglo naraslu popularnost stolnog tenisa potaknuli su novi rekviziti - loptice od celuloida i reketi s oblogama od gume sa zupcima, koji su omoguæili razvoj stolnog tenisa kao sporta. Loptice od celuloida su od poèetka dvadesetog stoljeæa bile nezamjenljivi osnovni stolnoteniski rekvizit. Najvjerojatnije je i prvo ime stolnog tenisa - "pingpong" nastalo kao onomatopeja zvuka odskakivanja celuloidne loptice na stolu i reketu. Izraz "pingpong" i danas se koristi - na primjer èuvena "pingpong diplomacy" - otvaranje kineskog-amerièkih politièkih pregovora uz pomoæ stolnog tenisa! Naziv pingpong uglavnom se jo¹ koristi za stolni tenis kao hobby igru a ne sport, jedino u Kini stolni tenis se i dalje nazivea Ping Pong Ball. Preko sto godina dominacije celuloidne loptice bilo je djelomièno prekinuto tek kratkotrajnom paralelnom upotrebom loptice izraðene od plastike poèetkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeæa. U Engleskoj je tada firma Dunlop proizvodila Barna loptice od plastike koje su dobile ITTF atest i bile priznate i za najveæa meðunarodna natjecanja. Te loptice se nisu dugo zadr¾ale u upotrebi - bile su vrlo tvrde, imale drugaèiji odskok od celuloidnih loptica. Premda su te loptice bile mnogo trajnije od celuloidnih loptica njihova velika slabost bila je da je nakon kratke upotrebe njihova povr¹ina postajala sasvim glatka i zapravo nepodesna za igru! Kako u tvornici nisu uspjeli na odgovarajuæi naèin rije¹iti "djeèje bolesti" loptica od plastike one su nakon relativno kratkog vremena nestale iz upotrebe. Dana¹nja ITTF pravila za lopticu koja mora biti ravnomjerno okrugla odreðuju promjer od 40 mm uz toleranciju plus/minus od 0,5 mm, te¾inu 2,7 g uz toleranciju plus/minus 0,3 g a odskok s visine 30,5 cm na normiranoj èeliènoj ploèi treba biti izmeðu 23,5 i 25,5 cm. Pored toga ITTF obavlja redovnu kontrolu ITTF approved loptica. Od svih se ITTF approved marki loptica svake druge godine iz nekog nasumce izabranog duæana uzmu 24 loptice te se spektrometrom kontrolira boja, digitalnom kamerom mjeri odskok loptice, posebnim mjernim instrumentom mjeri promjer u raznim ravninama, utezima od 5 kg pravi pritisak kod kojeg se tolerira deformacija loptica od 0,71 do 0,87 mm! Ako tako nasumce izabrane i kontrolirane loptice nisu u okvirima dozvoljene tolerancije loptice se nakon dodatnih provjera mogu brisati s liste ITTF approved. Boja loptica Po pravilima dozvoljene su bijela i naranèasta boja loptice. Iako je veæ 1969 na Tehnièkom Univerzitetu Braunschweig istra¾ivanjima potvrðeno da su ¾ute ili naranèaste loptice znatno bolje vidljive i danas se na svim najva¾nijim natjecanjima koriste iskljuèivo bijele loptice. Neko vrijeme je izgledalo da æe naranèasta boja postepeno uspjeti zamijeniti bijelu boju ali je taj trend nakon Europskog prvenstva u Eindhovenu 1998 godine prekinut. ©to se desilo? Za Eindhoven organizatori su se potrudili osigurati maksimalne uvjete za televizijske prijenose. Nakon konzultacija odluèeno je da æe se igrati na plavim stolovima s naranèastim lopticama ¹to æe omoguæiti maksimalnu vidljivost za gledaoce TV prijenosa a naravno i igraèe. Velika je gre¹ka bila da je pri tome ispu¹tena iz vida boja ITTF approved Gerflor poda. Na samom turniru a naroèito kod televizijskih prijenosa loptica se gubila iz vida onog trena kada vi¹e nije bila iznad stola. Iznad poda zbog komplementarnih boja loptice i poda loptica je postajala "nevidljiva", na televiziji je izgledalo kao da se igraèi kreæu i zamahuju za udarac bez loptice. Kako su plavi stolovi i Gerflor pod bili veæ u ¹irokoj primjeni naranèasta loptica je praktièki nestala s veæih natjecanja, bijela loptica se sasvim vratila na scenu premda je naranèasta loptica na plavom stolu dokazano bolje rje¹enje! Plastika protiv celuloida Loptice od plastike vraæaju se na velika vrata u stolni tenis 2013 godine. Svjetska stolnoteniska federacija ITTF odluèila je od 2013 uvesti plastiène loptice koje æe se prvo vrijeme koristiti paralelno s celuloidnim lopticama i zatim ih posve zamijeniti. Prve plastiène loptice nove generacije veæ su testirane od strane vrhunskih igraèa i ocjene su pozitivne. Tehnièke moguænosti izrade adekvatnih loptica iz plastike danas su daleko bolje u usporedbi s moguænostima od prije tridesetak godina. Osnovni razlog za¹to se stolni tenis ponovno okreæe lopticama od plastike je celuloid! Danas se celuloid u industriji koristi samo jo¹ u proizvodnji stolnoteniskih loptica, inaèe je svugdje zamijenjen suvremenijim materijalima s boljim tehnièkim karakteristikama. U svijetu je proizvodnja celuloida gotovo zamrla. Zbog slo¾ene proizvodnje loptica iz celuloida, rigorozne zdravstvene za¹tite radnika, relativno mnogo neophodnog ruènog rada sve europske tvornice loptica su veæ odavna zatvorile vrata zbog nerentabilnosti proizvodnje. Kvalitetne loptice uz jednu iznimku proizvode jo¹ iskljuèivo u Kini. Tek je u Japanu ponovno pokrenuta proizvodnja loptica u jednoj tvornici u kojoj se sada proizvode loptice vrhunske kvalitete ali i odgovarajuæe visoke cijene. Sve ostale tvornice loptica, njih petnaestak, nalaze se u Kini, tako da u tom segmentu stolni tenis izravno ovisi o kineskoj proizvodnji. Iz ploèa celuloida izre¾u se okrugle ploèice koje se zatim zagrijavaju na 100 C te formiraju u polukugle i zatim spajaju u lopticu. Va¾no je pri tome da obje polukugle budu sasvim jednake te¾ine i tvrdoæe, da ¹av kojim su kugle spojene bude savr¹en. Kod loptica promjera 40 mm to je jo¹ te¾e postiæi nego ranije kod loptica promjera 38 mm. Kada su loptice proizvedene, nakon obaveznog bru¹enja kojim se dobiva hrapava povr¹ina loptice, obavlja se selekcija. Dugo vremena su standardne selekcije bile loptice s tri zvjezdice koje su bile najkvalitetnije, zatim loptice s dvije zvjezdice i na kraju loptice s jednom zvjezdicom. Danas su najkvalitetnije loptice one koje imaju atest ITTF-a (ITTF approved) za sva meðunarodna natjecanja a pored toga postoje takozvane loptice za trening (training balls), oznake sa zvjezdicama su zapravo nestale. Veæ kod proizvodnje loptica promjera 38 mm tek petnaestak posto proizvedenih loptica selektiralo se u najkvalitetniju i ujedno najskuplju kategoriju, dok su preostale loptice selektirane u kategorije s dvije zvjezdice, jednom zvjezdicom a najnekvalitetnije su i¹le u prodaju za hobby igraèe pod nekim drugim imenom. Taj najlo¹iji dio selekcije prodavan je ispod cijene ko¹tanja proizvodnje, gubitak je pokrivan dobitkom od prodaje najkvalitetnijih loptica. Nakon uvoðenja loptica s promjerom od 40 mm problemi u proizvodnji loptica su se poveæali. Zbog veæeg promjera i ogranièene te¾ine loptice su postale mek¹e, svaka neravnomjernost znatno vi¹e dolazi do izra¾aja kod veæeg promjera loptice pa je i postotak najkvalitetnijih loptica selektiranih iz proizvodnje pao. Danas se u tvornicama stolnoteniskih loptica uobièajeno nekoliko prvih selekcija, koja se uklapaju u ITTF norme, razvrstava u A 1, A 2 itd. selekcije tako da i u ITTF approved lopticama ima razlika u kvaliteti. U tvornicama se selektiranje uz pomoæ odgovarajuæeg ureðaja radi automatski. Na turnirima igraèi prije meèa ruèno selektiraju lopticu s kojom ¾ele igrati. Dugo vremena ta se selekcija radila na stolu prije meèa - oba su igraèa isku¹avali po nekoliko loptica pa su zatim dogovarali s kojom od selektiranih loptica æe igrati. Takav postupak naravno nije bio propaganda za proizvoðaèa loptica koji je bio sponzor jer kada igraèi odbacuju loptice koje imaju ¾ig ITTF approved lo¹a je reklama. Pored toga znalo se de¹avati da se igraèi du¾e vrijeme dogovaraju s kojom æe lopticom igrati, jer jedan ¾eli jednu a drugi igraè drugu! Zbog svega navedenog uvedeno je pravilo da igraèi uoèi meèa kod suca a ne na stolu izaberu lopticu s kojom æe igrati kao i rezervne loptice te se proces selektiranja loptice vi¹e se ne odvija pred oèima gledalaca. Kod celuloida je pored ostalih nedostataka problem da se radi o lako zapaljivom materijalu pa su za skladi¹tenje i transport loptica propisane posebne mjere predostro¾nosti koje uzrokuju i znatne tro¹kove. Poznat je sluèaj kada je u Hongkongu na temperaturi od 34 C eksplodirao kontejner s 500.000 loptica. Skladi¹ta stolnoteniskih loptica moraju u EU biti odvojena protupo¾arnim zidom od ostalih dijelova skladi¹ta i svi protupo¾arni propisi moraju biti strogo po¹tivani. Loptice od plastike koje æe uskoro zamijeniti loptice od celuloida imati æe znatnih prednosti. Kao prvo za njihovu proizvodnju neæe biti potreban celuloid, materijal koji je zbog svojih tehnièkih karakteristika u ostaloj industriji sasvim iza¹ao iz upotrebe, veæ æe to biti danas svima dostupna plastika. Loptice od plastike biti æe osjetno trajnije, njihova kvaliteta daleko ujednaèenija. Tehnièki se vi¹e neæe spajati dvije polutke od celuloida u jednu lopticu pri èemu je problem kvaliteta ¹ava kojim se spajaju dvije polutke ali i potreba da obje polutke budu potpuno iste te¾ine i tvrdoæe. Loptice iz plastike raditi æe se sasvim drugom tehnologijom, kod koje neæe biti takvog spajanja dviju polutki. Na kraju velika je prednost i u tome da loptice vi¹e neæe biti od lako zapaljivog materijala ¹to je u transportu i skladi¹tenju donosilo mnoge probleme. Za plastiène loptice pravilima æe biti predviðene znatno manje tolerancije kod obujma i te¾ine a to znaèi da æe loptice biti ujednaèenije kvalitete. Uzgred reèeno za prijelaz s celuloida na plastiku nije potrebno mijenjati pravila koja navode da se loptice mogu izraðivati iz celuloida ili drugog materijala, loptica jedino mora imati odreðen promjer, te¾inu i odskok na normiranoj ploèi! Da li ste znali? - U godinama poslije II. svjetskog rata bila je osjetna nesta¹ica loptica - nije bilo dovoljno loptica na tr¾i¹tu, loptice su bile vrlo skupe. Igraèi su se pored ostalog snalazili i tako da su "krpali" puknute loptice. Za "krpanje" se koristila svila od padobrana ili slièni materijal ili se razrezala neka veæ sasvim neupotrebljiva loptica pa se acetonom otopio komadiæak tog celuloida i njime pokrpala pukotina na loptici! Nakon toga loptica naravno nije bila vi¹e ravnomjerno okrugla ali i to je bilo bolje nego uopæe ne imati lopticu! - Veæ u sedamdesetim godinama pro¹log stoljeæa tvornice loptica u Europi zatvarale su svoja vrata, u relativno kratkom vremenu proizvodnja se iz Europe preselila u Kinu. Dok su ranije tvornice loptica bile uglavnom vezane uz neku poznatu stolnotenisku marku seobom proizvodnje u Kinu sve su europske stolnoteniske firme bile prisiljene poèeti kupovati u kineskim tvornicama. Procjenjuje se da se danas u svijetu preko 90% stolnoteniskih loptica proizvodi u Kini!! - Kod najsna¾nijih udaraca loptica se u igri deformira èak za 25% svog volumena. - U Japanu su za prouèavanje i simulaciju pojave lavina koristili 550.000 stolnoteniskih loptica. - U svijetu ima podosta kolekcionara stolnoteniskih loptica. Jedan od najpoznatijih je Nijemac Dieter Lippelt, koji ima kolekciju od preko 5.800 raznih loptica! - Ukrajinski zaljubljenik u stolni tenis Sergei Korkin okupio je ekipu s kojom se popeo na najvi¹i europski vrh na planini Elbrus u Kavkazu, postavio tamo stol za stolni tenis i 31.7.2009 odigrao partiju stolnog tenisa na nadmorskoj visini od 5585 m i temperaturi od -11 C. To je zabilje¾eno u Guinessovoj knjizi rekorda kao stolnoteniski meè odigran na najvi¹oj nadmorskoj visini. U igri su problem bile loptice koje su na toj nadmorskoj visini zbog razrijeðenog zraka letile mnogo dalje nego u nizini! - U pripremi promjene promjera loptice sa 38 mm na 40 mm u Kopenhagenu je odigran pozivni test turnir s novom 40 mm lopticom. Oèekivalo se da æe nova, veæa i sporija loptica biti prednost za obrambene igraèe no veæ se tom prvom prilikom pokazalo da su ta predviðanja bila neosnovana. Sjajni engleski defanzivac Syed imao je s tom novom lopticom znatno vi¹e problema od svojih kolega napadaèa, a te¹koæe za defanzivce niti kasnije nisu nestale. Osnovni problem ostao je davanje loptici jakih defanzivnih rotacija. - Brojevima oznaèene stolnoteniske loptice u mnogim se lutrijama koriste za izvlaèenje lutrijskih brojeva - tako na primjer njemaèki loto koristi 49 lakiranih stolnoteniskih loptica koje se izvlaèe iz bubnja. - Za hobby igranje proizvode se razne obojene i ¹arene loptice. Pored toga loptice s nekoliko razlièito obojanih segmenata koriste se u ¹kolovanju igraèa kako bi se lak¹e vidjela rotacija loptice. Bilo je vi¹e eksperimenata s lopticama oznaèenim raznim linijama ¹to bi trebalo omoguæiti lak¹e "èitanje" rotacije loptice. Premda su eksperimenti bili uspje¹ni u praksi nije do¹lo do primjene tako oznaèenih loptica jer industrija nije bila zainteresirana tehnièki rije¹iti njihovu masovnu proizvodnju. - U dana¹nje vrijeme nezamisliv je trening igraèa koji igraju ozbiljan natjecateljski stolni tenis bez takozvanog "many balls" treninga, to jest intenzivnog treninga s neprekidnim ubacivanjem nove loptice u igru. Za takav trening potreban je veæi broj loptica kao i za trening sa stolnoteniskim robotima. To ne predstavlja nikakav problem jer postoje relativno jeftine kvalitetne trening loptice. Zacijelo je takav naèin treninga doveo do toga da igraèi vi¹e nisu toliko osjetljivi niti kod izbora niti kod promjene loptice. Za razliku od suvremenog treninga s mnogo loptica nekoæ je nova loptica predstavljala pravu dragocjenost! Kada sam 1952 osvojio juniorsko dr¾avno prvenstvo u parovima i drugo mjesto u pojedinaènom natjecanju po povratku s prvenstva pozvao me tada¹nji predsjednik mog kluba, legendarni Lovro Ratkoviæ, èestitao mi na uspjehu i za nagradu mi poklonio 3 nove Barna loptice!! Iskreno sam se razveselio toj neoèekivanoj nagradi. Mo¾ete li zamisliti nekog dana¹njeg juniorskog prvaka kojeg bi razveselila takva nagrada?!

Ovaj članak je objavljen u Subota 11 Veljača, 2012.
Zamost d.o.o.
Pećine 3,10000 Zagreb
OIB: 63312231321
tel./fax. 01 37 38 139
mob. 091 504 5529
direktor: Darko Arapovi